Prodaja zlatnih poluga

Povlacenje zlata iz inostranstva znak opreza drzave


Datum : 17.07.2022
Izvor : Politika


Strucnjaci uvereni da cak ni u vreme krize nema racionalnog razloga da se ono prodaje, vec ga, naprotiv, samo treba jos vise kupovati

U vreme finansijskih previranja zlato se smatra nezamenjivom imovinom, a vecina zemalja ima razlicite rezerve. Postoje drzave koje imaju 60-65 odsto medjunarodnih deviznih rezervi u zlatu, a medju njima su Amerika i Rusija, ali ima i onih koje uopste nemaju zlato ili ga imaju u malim kolicinama. Nasa drzava je lider u regionu, jer u deviznim rezervama zlato ucestvuje sa 14,5 odsto. Imajuci u vidu narastajucu svetsku krizu, sve rezerve zlata koje su cuvane u inostranstvu u prethodnom periodu vracene su u nasu zemlju. Kako isticu u Narodnoj banci Srbije, u prethodnim godinama u Srbiju je vraceno 13 tona zlata, od cega je 12 tona transportovano iz Berna, dok je jedna tona zlata prebacena iz Londona.

- Zlato smo na medjunarodnom trzistu kupovali u dva navrata - devet tona krajem 2019, a onda i tri tone krajem 2020, i to je 12 tona koje su bile u Bernu, dok je tona zlata u Londonu ostala posle sukcesije - podsecaju u NBS i dodaju da su u ambijentu pojacane globalne neizvesnosti zeleli dodatno da povecaju sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata.

- To se, imajuci u vidu aktuelna desavanja u svetu, ispostavilo kao dobra odluka. Trenutno se celokupne rezerve zlata cuvaju u Srbiji, u trezoru NBS. Ovakve odluke su donosile i druge centralne banke, poput nemacke, holandske, austrijske, poljske, madjarske i rumunske - otkrivaju u NBS.

Srbija trenutno raspolaze sa 38,1 tonom ovog plemenitog metala, u vrednosti od 2,1 milijarde evra.
Zoran Grubisic, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, podseca na pravilo da najvece, najsnaznije privrede i njihove centralne banke koje upravljaju deviznim rezervama imaju najvece iznose zlata.

- Od pre nekoliko godina centralne banke su povecale ucesce zlata u deviznim rezervama, a to su prvo uradile Americke federalne rezerve (FED), Ruska centralna banka i Evropska centralna banka. Taj trend je dobro ispratila i nasa banka, napravila je pametan potez i podigla je ucesce zlata tako da je ono na rekordnom nivou u ucescu u deviznim rezervama. Mi se dobro kotiramo u regionu, tu smo lideri - smatra prof. Grubisic.
U prethodnim godinama u Srbiju vraceno 13 tona zlata, od cega je 12 tona transportovano iz Berna, dok je jedna tona prebacena iz Londona
Povlacenje zlata iz inostranstva je, prema njegovoj oceni, znak opreznosti drzave, a cesto ima i demonstracionu, pa i populisticku ulogu.


- To je prvi uradio Ugo Čavez iz Venecuele kada je povukao zlato iz Francuske, da bi narod video gde je zlato. U slucaju Srbije nema populizma, vec je rec o vrlo racionalnom potezu, jer treba da imamo zlato kao nesto sto nam daje sigurnost i sto cemo uvek moci da prodamo - napominje on i dodaje da je zlato vazan deo u portfoliju deviznih rezervi, a za razliku od drzavnih hartija od vrednosti ne donosi nikakav prinos.
- Naprotiv, postoje samo troskovi skladistenja, ali ga je neophodno imati u deviznim rezervama upravo zbog te diversifikacije, tacnije zbog umanjenja ukupnog rizika. Ono je sigurna luka i cuvar vrednosti. Moze i da se proda, ali treba biti oprezan. Recimo, Hrvatska centralna banka je napravila gresku kada ga je prodala 2005. i 2006. godine - priseca se on.
Uveren je da nema racionalnog razloga da se zlato prodaje, iako je kriza aktuelna, vec naprotiv veruje da ce se ono samo jos vise kupovati.

- U vreme krize je uobicajenije da vrednost zlata raste, dok u dobrim vremenima rastu drzavne hartije od vrednosti koje ce imati prinose. Tako se drzava pokriva, i u dobrim i u losim vremenima, u smislu umanjenja ukupnog rizika - uveren je prof. Zoran Grubisic.
Da je postupak vracanje zlata u zemlju bio preventivan potez drzave, nastao kao posledica aktuelnih prilika na globalnom nivou, smatra i Nenad Gujanicic, broker kuce „Momentum sekjuritis”.
- Sve to je uradjeno da se ne bi dogodilo da zbog produbljivanja krize u buducem periodu Srbija bude sprecena da pristupi svojim zlatnim rezervama. Rezerve se uglavnom cuvaju u najkvalitetnijim duznickim hartijama zapadnih zemalja, a tako se ponasa i nasa Centralna banka. Kada govorimo o aktiviranju zlata kao rezerve, to se retko kada radi, najpre zato sto zlatne rezerve ne dominiraju nasim rezervama. Ipak, mogle bi da se koriste verovatno u slucajevima bas velike krize u zemlji, ali za to su sanse gotovo nikakve - istice Gujanicic i podseca da cena zlata nije podlozna ogromnim fluktuacijama, ali da zlato u vreme velikih kriza dobija na vrednosti.


Oblik zastite od inflacije na duzi rok


Iz ugla centralne banke kao institucionalnog investitora, zlato je i garancija poverenja u centralnu banku, a uobicajeno sluzi i kao oblik zastite od inflacije na duzi rok. Zlato kao klasa aktive u deviznim rezervama istorijski ima ulogu sigurne aktive, a njegova uloga posebno dolazi do izrazaja u periodima izrazenih neizvesnosti, kakvima svedocimo danas - u ambijentu geopolitickih tenzija u Ukrajini, energetske krize i globalnog rasta inflacije. U strukturi deviznih rezervi ono smanjuje rizik kamatnih stopa i doprinosi ocuvanju vrednosti investicija.
Prema podacima Svetskog saveta za zlato, po kolicini zlata u svojim rezervama Srbija je trenutno na 54. mestu u svetu, pri cemu treba imati u vidu da je kolicina zlata kojom drzave raspolazu znacajno determinisana njihovom velicinom. Prema ucescu zlata u deviznim rezervama, nasa zemlja je 32. u svetu.
- Bruto devizne rezerve NBS iznose 14,7 milijardi evra i od pocetka juna povecane su za vise od 700 miliona evra, u najvecoj meri kao rezultat intervencija NBS u smeru kupovine deviza (priliv u iznosu od 345 miliona evra od pocetka juna). Od kraja 2012. ucesce zlata u deviznim rezervama je povecano dva i po puta, sa 5,7 odsto na 14,5 odsto, odnosno sa 15,3 tona na 38,1 tonu - navode u Narodnoj banci Srbije.